news, movies, music and more

Znanstvenici s Dublin City University ispitali su 45 novčanica i na 100% njih otkrili tragove droge.

Na tri novčanice bilo je tragova heroina.

Znanstvenici koji su sličnu studiju proveli u SAD-u otkrili su tragove kokaina na dvije trećine dolarskih novčanica.

Analizirane su novčanice od 5, 10, 20 i 50 eura.

Pamučna struktura eura omogućuje lako upijanje kemijskih tvari zbog čega je analiza bila razmjerno jednostavna.

Studija je pokazala da je na 62% novčanica koncentracija kokaina bila veća od 2 nanograma što znači da su one bile samo u kontaktu s drugim novčanicama ili površinama na kojima je bio kokain.

No 5% novčanica imalo je 100 puta veću koncentraciju što znači da su vjerojatno bile izravno korištene za ušmrkavanje droge.

Ti tragovi droge znanstvenicima omogućuju da procijene kolika je stvarna konzumacija kokaina u nekoj zemlji.

Istraživanjem provedenim među 8000 djece u rasponu od vrtićke dobi do trećeg razreda osnovne škole ustanovljeno je da su oni koji su više sjedili pred TV-om bili u većoj opasnosti da dobiju višak kilograma, ustanovila je dr. Sara Gable sa Sveučilišta Missouri, Columbia i njezini kolege. Utvrdili su i da su djeca koja su rjeđe tijekom tjedna ručala ili večerala zajedno s roditeljima također bila u kategoriji djece sklonije debljanju.

“Obitelji se moraju zajedno truditi da djeci pomognu u održavanju normalne tjelesne težine”, smatra dr. Gable. “Čak i naoko jednostavne stvari, poput obiteljskog okupljanja za stolom tijekom zajedničkog obroka i vrijeme što ga dijete provede gledajući tv-program, igraju veliku ulogu kada je riječ o izgledu, odnosno o težini djeteta”, smatra Gable.

Da bi potkrijepili tezu američki su znanstvenici 8000 djece podijelili u tri skupine. Istraživanje je provedeno na državnoj razini i u dugoročnoj studiji. U prvoj su skupini bila djeca koja nikad nisu imala problem s težinom, drugu su činila djeca koja su na početku istraživanja imala normalnu tjelesnu težinu, a na kraju su nabacila kilograme viška, a treću je činila skupina djece koja je od početka imala višak kilograma.

Rizik od stalne opasnosti od prekomjernog povećanja težine povećavao se za tri posto sa svakim dodatnim satom što ga je dijete provelo pred tv-prijamnikom, a svaki propušteni zajednički obiteljski obrok tijekom tjedna povećavao je rizik od stalnog povećanja težine kod djeteta za osam posto.

Djeca koja su održala normalnu težinu od početka do kraja studije, gledala su televiziju u prosjeku 14 sati na tjedan i oko deset puta jela za obiteljskim stolom s ostalim članovima obitelji. Djeca iz skupine koja se tijekom istraživanja udebljala, u prosjeku su televiziju gledala 15 sati na tjedan, a obiteljskim su obrocima prisustvovala u prosjeku devet i pol puta. Djeca koja su od početka bila pretila televiziju su gledala 16 sati i jela za obiteljskim stolom oko devet i pol.

“Djeca ovise o roditeljima u mnogim stvarima, primjerice u iniciranju obiteljskih obroka te ograničenjima vremena provedeno pred tv-om. Da bi djeca usvojila zdrave navike potreban je angažman cijele obitelji, jer djeca to sigurno neće naučiti sama od sebe”, smatra dr. Gable.

Bulimija je poremećaj u prehrani koji se obično tretira psihološkim terapijama, no nova studija ukazuje na mogućnost njene hormonalne podloge.

Polovina žena s bulimijom koje su švedski znanstvenici tretirali zbog povišene razine testosterona su izjavile kako nakon tretmana imaju slabiji osjećaj gladi i manju želju za konzumacijom masne ili slatke hrane.

Kod 3 od 21 ispitanice kojima je uz pomoć estrogena snižena razina testosterona je došlo do potpunog izlječenja bulimije, dodaju istraživači.

Bulimija uključuje kompulzivno prejedanje te se smatra najčešćim poremećajem u prehrani.

Procjenjuje se da je kod žena 10 puta češća nego kod muškaraca.

Istraživanje provedeno na University of Pennsylvania uz sudjelovanje žena starije dobi je pokazalo da fizički najaktivnije ispitanice koje puše imaju za 35% manji rizik da će oboljeti od raka pluća.

Znanstvenici napominju kako tjelovježba ne predstavlja “dozvolu za pušenje” te da je izglede za rak pluća i dalje najlakše smanjiti potpunim odbacivanjem cigareta.

Poznato je da osobe koje prestanu pušiti imaju 10 do 11 puta manje izglede za obolijevanje od tog oblika karcinoma nego što ih imaju pušači.

Rezultate nove studije utemeljene na praćenju gotovo 42000 ispitanica je objavio stručni časopis Cancer Epidemiology Biomarkers & Prevention.

Znanstvenici pozitivan utjecaj tjelovježbe objašnjavaju poboljšanjima u funkciji pluća koja dovode do smanjenja razine karcinogenih čestica.

Štoviše, poboljšanja veličine i snage kostiju koje su posljedica vježbanja tijekom rasta ostaju doživotno – čak i ako se prestane s vježbanjem.

Dr. Stuart J. Warden, voditelj istraživanja u fizikalnoj terapiji sa Sveučilišta Indiana u Indianapolisu, tvrdi da ti pozitivni učinci vježbanja u djetinjstvu mogu spriječiti rizik od nastanka osteoporotskih lomova kasnije u životu.

Warden i suradnici su u svrhu istraživanja mladim štakorima u razvoju vježbali desne, ali ne i lijeve podlaktice, u trajanju od nekoliko minuta, tri puta tjedno, tijekom sedam tjedana. Analizirali su količinu i strukturu kostiju u lijevim i desnim podlakticama štakora, prije i nakon vježbanja, objavljeno je u časopisu the Journal of Bone and Mineral Research.

Rezultati su pokazali povećanje veličine i snage kostiju koje su bile podvrgnute vježbanju.

Nakon 7 tjedana vježbanja, štakori nisu vježbali slijedećih 92 tjedna – praktički čitav njihov život. Unatoč nevježbanju, sva poboljšanja koja su dobili vježbanjem ostala su prisutna doživotno.

Dr. Warden zaključuje da djecu treba usmjeriti k redovitom vježbanju tijekom rasta da bi unaprijedili doživotno svoje koštano zdravlje. Preporučene aktivnosti su košarka i preskakanje užeta. Warden dodaje kako je uz iznimnu važnost vježbanja u djetinjstvu također vrlo bitno nastaviti s fizičkim aktivnostima kasnije u životu.

Studija, objavljena u časopisu British Medical Journal, nije u potpunosti znanstvena, već projekt liječnika Sveučilišne Kliničke Bolnice u Barceloni.

Dr. Antoni Trilla i njegovi kolege su tražili od 24 liječnika, među kojima i 12 kirurga, njihove mjere i fotografije. Trilla i kolege su slike pokazali ženama koje rade u bolnici (3 liječnice i 5 sestara). Žene su liječnike ocjenjivale ocjenama od 1 do 7, s 1 kao ružan do 7 kao vrlo zgodan. Kirurzi su bili stari 51 godinu, visoki oko 1,8m, a ocjene su im u prosjeku iznosile 4.4. Ostali su liječnici bili mlađi, 7cm niži, i u prosjeku imali gotovo za jedan bod nižu ocjenu izgleda.

To možda i ne zvuči kao velika razlika, ali vjerojatno nije slučajna, pišu Trilla i kolege.

Za usporedbu su ispitivači umetnuli slike glumaca koji su glumili liječnike; Harrison Ford, George Clooney, Patrick Dempsey i Hugh Laurie su bili ocijenjeni kao zgodniji od kirurga s ocjenom od gotovo 6 od 7 na ljestvici dobrog izgleda.

Ispitivači tvrde kako im je većina kirurga i drugih liječnika rekla kako su zadovoljni svojom karijerom pa čak i svojim izgledom.

Pregled istraživanja provedenih unatrag 40 godina pruža jake dokaze o uzročno – posljedičnoj vezi konzumiranja zaslađenih sokova i ekspanzije opsega struka prosječnog Amerikanca.

Ne samo da slatki napitci jako pridonose dnevnom unosu ugljikohidrata i energije, već i visoko fruktozni sirup koji je njihov najčešći zaslađivač ne potiče izlučivanje inzulina i hormona koji reguliraju apetit što bi za posljedicu imalo umjerenije konzumiranje.

Izrazito slatki napitci se nikako ne preporučuju !

Izvor: American Journal of Clinical Nutrition